Najveća prepreka normalizaciji odnosa - problem povrata imovine

29 April, 2004 by Betty

Milan Šapić novi je diplomatski dužnosnik u gradu na Dunavu, koji je nedavno na funkciji konzula Srbije i Crne Gore u Vukovaru zamijenio Aleksandra Besarabića. Taj beogradski ekonomist podrijetlom je iz Hrvatske, točnije s Korduna, a dugogodišnja karijera, najprije u Ministarstvu unutrašnjih poslova na mjestu načelnika za granice, putne isprave i strance, a potom i u Ministarstvu vanjskih poslova na pitanjima koja se izravno dotiču problematike u regiji, čine ga nadasve informiranim i pripremljnim za izazove koje nosi posao konzula-žerana. Kako je na ovoj funkciji od kraja prošle godine, iskoristili smo prigodu za razgovor o trenutačnim odnosima između dviju zemalja, otvorenim pitanjima poput granica, nestalih osoba, povrata imovine te ocjeni međuetničkih odnosa između hrvatske i srpske zajednice u Vukovaru, a konzul je najavio i veći angažman te institucije u lokalnoj vukovarskoj zajednici.
* U Vukovar ste došli u trenutku kada su odnosi između Hrvatske i SiCG poprilično uznapredovali, odnosno prethodno je već napravljen golem dio posla na normalizaciji stanja. Kakvi su osjećaji pratili Vaš dolazak u ovaj grad, u smislu da je on još uvijek izuzetno simbolično mjesto, ne samo u Hrvatskoj nego i u Vašoj zemlji?
Vukovar ima specifičnu težinu jer je grad s posebnim bremenom iz prethodnog razdoblja, dakle specifičan u odnosu prema drugim gradovima i drugim mjestima u Hrvatskoj. Iz te sam vizure i gledao na Vukovar prije svog dolaska. S druge strane, mislim da je Vukovar u isto vrijeme i mjesto na kojemu se dosta toga može učiniti, pogotovo na stvarima koje više nisu toliko aktualne ili važne u drugim dijelovima Hrvatske. Specifičnost ove sredine upravo je u njezinoj zvučnosti, a potom i reintegraciji kao posebnom obliku življenja. Ovo je područje iznimno važno i za ukupne odnose između Hrvatske i Srbije i Crne Gore. Mišljenja sam kako se rješavanjem otvorenih pitanja u ovoj regiji u najvećem dijelu rješavaju i odnosi između naših dviju zemalja. To je posebno važno. Pitanja koja muče ovu regiju i ljude koji upravo ovdje žive, doista su životna pitanja i ne možemo očekivati da budu idealna. Kako sam podrijetlom iz Hrvatske, problematika mi je prilično bliska, mislim pri tome na opće, ljudske i političke probleme, tako da sam s dolaskom u Vukovar samo nastavio raditi dio poslova koji sam obavljao i prije.
INCIDENTI SVEDENI NA NAJMANJU MOGUĆU MJERU
* Kakvi su trenutačni odnosi između dviju zemalja? Koliko su se promijenili, uznapredovali i dinamizirali od posljednje krize, tj. incidenta što se dogodio prije približno dvije godine na Šarengradskoj adi?
Općeniti odnosi su dosta unaprijeđeni od vremena kada su se dogodili posljednji incidenti, a koji, kao što znate, svakog običnog čovjeka najviše i zanimaju. Još uvijek se zna dogoditi poneka provokacija, ali takve su stvari svedene na najmanju moguću mjeru. No postoji nešto drugo što opterećuje ljude koji se žele vratiti ili pak dobiti natrag svoju imovinu, koji ne mogu nastaviti sa svojim životom u onom smislu kako bi željeli ili mogli, tj. kojima je to uskraćeno. To je najveća prepreka normalizaciji odnosa između dviju zemalja. U odnosu prema imovini osnova je u svakom društvu, pogotovo u onim zemljama kojima svi težimo glede europske integracije. Ako se taj odnos prema imovini ne riješi na zadovoljavajući način, mislim da se ukupna situacija ne može cjelovito riješiti, jer to je osnovna garancija za sve ostale odnose koji iz toga proizlaze. Ako čovjek nije siguran i svoj na svome, onda je daljnja nadgradnja vrlo klimava. Imovina mora biti vraćena.
ROKOVI IZ SPORAZUMA - PREKRATKI
* Sporazum između vlade Ive Sanadera i SDSS-a do lipnja bi trebao riješiti upravo pitanje imovine Srba. Koliko je to, prema Vama, uopće vjerojatno?
Sporazum je veliki pomak u ukupnim odnosima. Cijela piramida vlasti u Hrvatskoj, počevši od vrha, uspjela je uspostaviti bolje međuljudske odnose na gotovo svim razinama komunikacije. Međutim, ne vjerujem da će to vremensko ograničavanje kako se navodi u Sporazumu biti do kraja poštovano. Mislim da se tijekom dugog razdoblja jednostavno odgađalo ispunjavanje tih obveza da bi se sada moglo kvalitetno riješiti u samo nekoliko mjeseci. No dobro je da u tome sudjeluju svi zajedno i da je Hrvatska vrlo spremno preuzela tu obvezu. Koliko će tu biti rezultata, zaista ne znam, a ne znam ni koji je bio cilj da se ispunjenje tih obveza ograničava tako kratkim rokom. Ponavljam, ne vjerujem da će se uspjeti ispuniti svi uvjeti iz Sporazuma, ali već je dobra stvar ako se ispune više nego u prethodnom razdoblju. Vidjet ćemo što će se dogoditi na kraju tog razdoblja.
* Problem nestalih osoba s obje strane i dalje opterećuje jednakom mjerom i našu i vašu zemlju. Gdje vidite rješenje?
Slažem se da je to izuzetno velik problem s obje strane. Situacija s podacima je nesređena, čak i kaotična. Već i činjenica da se tim problemom bavi mnogo udruga, govori u prilog tome da države nisu spremne i organizirane da to same obave tako da se ti različiti podaci u neku ruku poklope ili bar budu jasni. U svakom slučaju, radi se o mučnoj i teškoj temi. Državne komisije za nestale dobro surađuju, međutim, upravo različitost podataka prouzročuje odgađanje. Što je najgore od svega, vrijeme tu nikomu ne ide u prilog. Što se više odgađa, to je teži dolazak do bilo kojih podataka, svjedoka, lokacija. Vrijeme uklanja tragove i obiteljima nestalih s obje strane ne daje odgovora.
* Kako ocjenjujete ekonomsku suradnju između Hrvatske i SiCG?
Nije naročito poboljšana i iznenadilo me kako je zapravo prilično slaba. U ukupnim odnosima između dvije zemlje Srbija je u trgovinskom deficitu. U nekim razgovorima doznao sam da je ovdje ekonomska suradnja slaba najvjerojatnije zbog zakonskih i drugih barijera. Tržište pak uvijek ide tamo gdje je povoljnije. Malo je privatnih inicijativa, a i osobno sam pokušao povezivati ljude zainteresirane za ekonomsku suradnju. Unatoč ne baš sjajnoj trenutačnoj situaciji mislim da ovdje ima dosta prostora za rad.
OKRETANJE LOKALNOJ ZAJEDNICI
* Kako vidite trenutačnu situaciju u odnosima između hrvatske i srpske zajednice u Vukovaru te koja je uloga konzulata u njihovom razvoju i poboljšanju?
Uloga konzulata u ukupnoj normalizaciji odnosa između dvije države je posebno važna jer je on spona između njih. Dosta je novih tema koje bi mogle otvoriti rad na zajedničkom životu u Vukovaru, i u kulturnom, i u ekonomskom, sportskom i drugom smislu. Mislim da su to putevi kojima se najlakše prolazi i na osnovi kojih se mogu i ocijeniti ti odnosi. Jedan od naših prvih poteza bilo je otvaranje knjižnice baš u konzulatu, kako bi se ta institucija otvorila prema ljudima dobre volje bez obzira na to jesu li iz Vukovara i bez obzira na nacionalnost. Dakako, osmislili smo i program djelovanja u smislu priređivanja izložbi, koncerata, pjesničkih večeri, kazališnih predstava... sve u svrhu da ljudi počnu na konzulat gledati kao na mjesto gdje mogu vidjeti i čuti nešto dobro i novo. Nadam se da će naša događanja popratiti sredstva javnog informiranja. Naš glavni uvjet je kvaliteta događanja, koja će pridonijeti obogaćivanju lokalnog javnog života, a samim tim i razumijevanju između obje zajednice. Naša će događanja biti humanitarna, a prihod će biti namijenjen određenim institucijama poput, primjerice, dječjeg vrtića. U tom kontekstu spominjem našu nedavnu akciju donacije tvornice slatkiša "Soko Štark", koje smo podijelili vukovarskoj djeci u vrtiću. Moram reći da smo slatkiše dali svoj djeci, bez obzira na nacionalnost upravo zato što znam da je prije bilo slučajeva diskriminacije djece na nacionalnoj osnovi, gdje se, primjerice, donator sjetio samo hrvatske djece. To mi je neshvatljivo. Također planiramo odlazak u škole s nekim donacijama za sportske sekcije. Sama donacija nije toliko važna koliko činjenica da se djecu podržava i prati u njezinom razvoju.
* Dakle, konzulat definitivno izlazi u širu lokalnu zajednicu. Kao i Vi, doduše. Poznato je da ste već član lokalnog teniskog kluba, da igrate nogomet kad stignete s lokalnim momcima, mnogo čitate i redovit ste gost Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku.
Svatko ima svoj stil. Ponavljam, vrata konzulata otvorena su svim ljudima dobre volje!

(Autor: Marija MOLNAR)
Izvor: Glas Slavonije


Kulturno Umjetnicki Smjer COUO "Edvard Kardelj"

Kliknite ovdje za obavijest