SABO: Zaslužujemo biti hrvatski brend, a ne samo grad simbol!

07 March, 2010 by Betty

Ubrzo nakon što je u lipnju prošle godine preuzeo dužnost gradonačelnika Vukovara, čelnik gradskog SDP-a Željko Sabo pokrenuo je akciju "Solidarnost za Vukovar", kojom je pozvao gradove, općine, županije i različite donatore da se uključe u obnovu grada na Dunavu. Istodobno je kritizirao državne vlasti, ustvrdivši kako nisu dovoljno uložile u Vukovar već ga se sjete samo sporadično, u prigodnim trenucima, najčešće vezano uz pojedine važne datume.
Osam mjeseci kasnije Sabo kaže kako je zadovoljan dosadašnjim rezultatima akcije te najavljuje da će se njezini učinci uskoro i praktično vidjeti.
- Postao sam gradonačelnik u ekonomski najtežem razdoblju naše države. U vrijeme rata ljudi su ginuli, no u financijskom smislu mogli smo nešto prodati. Danas kada smo gotovo sve prodali ostali su nam veliki dugovi i pitamo se kako opstati. Stoga je ono što je ostvareno u akciji "Solidarnost za Vukovar" vrijedno divljenja. Iz poštovanja prema Vukovaru lokalne su samouprave iz skromnih proračuna izdvojile koliko su mogle. Osigurali smo oko 100 stipendija za naše studente, što iz vlastitog proračuna ne bismo mogli, i prvi put će svi studenti koji su podnijeli zahtjev dobiti stipendiju. Uskoro slijedi obnova nekoliko ulica koje nose nazive gradova, pozvan sam u Istarsku županiju kako bismo dogovorili obnovu Istarske ulice, kako je župan Ivan Jakovčić i obećao. Postoji objektivna mogućnost da neke ulice obnovimo do početka svibnja, odnosno Dana grada Vukovara - rekao je Sabo, dodajući kako će o kompletnim rezultatima akcije ubrzo izvijestiti javnost.
Naravno, bolna točka mnogim Vukovarcima je pitanje gospodarstva i radnih mjesta. Rješavanjem toga problema, koje se već godinama najavljuje, trebalo bi pridonijeti oživljavanje gospodarske zone. Nakon što je revizija uočila određene nepravilnosti, Sabo je podnio kaznene prijave protiv onih koje drži odgovornima. S mjesta direktora smijenio je Dražena Čovića te Dražena Čuliga postavio za privremenog upravitelja.
- O tomu je li bilo nepravilnosti odlučit će Općinsko državno odvjetništvo i sud. Na nama je da napravimo reviziju ugovora i razgovaramo sa svima koji su ih potpisali te utvrdimo zašto preuzete obveze nisu realizirali. Vukovar nedvojbeno ima odličan geostrateški položaj i nudi povoljne uvjete za razvoj gospodarstva. U krizi koja je zahvatila Europu teško je očekivati ekspanziju gradnje, svi su ulagači oprezni, ali moramo biti optimistični i prezentirati se na pravi način - ocijenio je Sabo.

Problem stanova Vlada mora riješiti
Poseban problem koji godinama tišti korisnike stanova je pitanje njihovog vlasništva. Na početak procesa otkupa dugo se čekalo, a kada je konačno počeo, rezultati su izostali jer se samo manji broj stanara odlučio na otkup. Prvi čovjek Vukovara razlog za "nered u stambenoj problematici" vidi u tromosti državnih institucija.
- Siguran sam da bi Vukovarci sve to brže, kvalitetnije i stručnije obavili nego što se radilo prethodnih godina. Vlada je odlučila novac dobiven prodajom stanova preusmjeriti u vukovarski proračun, pa su nam mogli dati i veće ovlasti u procesu prodaje. Imamo oko četiri tisuće gruntovno uvedenih stanova, no malo ih je otkupljeno. Dakle, ili su uvjeti otkupa loši ili nekom odugovlačenje odgovara kako bi sačuvao radno mjesto. U nizu problema ističe se i plaćanje pričuve. Vukovarcima nisu ponuđeni privremeni ugovori o najmu, što je odavno trebalo učiniti te iz najamnina održavati stanove. Od početka je sve nakaradno postavljeno i komplicira nam situciju i danas. Korisnicima stanova nametnuto je plaćanje pričuve, premda tu obvezu po zakonu isključivo ima vlasnik, što je potvrdio i Ustavni sud. Stoga bi bilo najbolje da država prizna kako je pogriješila i stanarima ponudi nagodbu na način da se cijena otkupa stana umanji za iznos koji su stanari izdvajali za pričuvu. Iz Ministarstva pravosuđa dobio sam naputak da ako netko tuži Grad ili tvrtku Tehnostan i traži povrat novca, mi idemo s protutužbom o najmu. Nisam spreman pokretati tužbe protiv sugrađana, pogotovo jer znam kako su u pravu. Na to sam godinama upozoravao, ali se na primjedbe nitko nije obazirao, a oni koji su sve zakuhali nemaju nikakvu odgovornost za pogrešno donesene odluke, nisu na istim funkcijama i baš ih briga - naglasio je Sabo, dodajući kako se sličan problem pojavio i u slučaju vukovarskih vatrogasaca kojima nisu isplaćivane za 50 posto uvećane plaće, što im je zakon nakon povratka u Vukovar jamčio.
Sud je potvrdio da su u pravu i treba im isplatiti oko 2 milijuna kuna, od čega se, kaže Sabo, država "pere" i tvrdi kako s tim nema ništa već je isplata dugovanja prebačena na teret Grada, a ovrhom iz proračuna već je skinuto oko 400 tisuća kuna.
- Zbog ionako nategnutog proračuna moramo odustati od nekih projekata i smisliti kako dva milijuna izdvojiti za vatrogasce. Ljudi su u pravu i samo traže ono što su dobivali i oni koji su, primjerice, radili u prosvjeti i zdravstvu. Vlada kaže da novca nema, pa kako ćemo ga mi naći? - pita se gradonačelnik Vukovara, koji se nakon pobjede na izborima suočio s ogromnim minusom u gradskom proračunu.

Imamo problem "kulta ličnosti"
Sabo ističe kako je minusom u gradskom proračunu bio neugodno iznenađen budući da je u proteklom mandatu bio vijećnik u Gradskom vijeću, no njemu i njegovim kolegama ni jednom nije prezentirano stvarno proračunsko stanje. Dva tjedna nakon preuzimanja dužnosti gradonačelnika iz Odjela za financije dobio je izvješće kako Grad tvrtkama duguje gotovo 22 milijuna kuna, što ga je u startu vratilo nekoliko koraka unatrag.
- Svaka strategija razvoja bez akcijskog plana je samo mnoštvo papira. Imao sam plan s jasno definiranim rokovima i već za 10 dana bio spreman prezentirati ga Vijeću i javnosti. Kada sam doznao za dugovanja, bio sam prisiljen na ad hoc poteze i do kraja prošle godine dug je smanjen za 10 milijuna kuna. Među ostalim, na manifestacijama smo gledali lokalne tamburaše i KUD-ove, a ne skupe estradne zvijezde. Nismo spiskali ogroman novac na filmski festival, za koji su mnogi ocijenili da je bio kvaliteniji i posjećeniji od prethodnih. Pokazali smo kako se može s manje novca napraviti puno korisnih stvari. Nažalost, imamo problem "kulta ličnosti" nekih pojedinaca koji ne mogu prihvatiti u kakvim okolnostima živimo i radimo. Ponašaju se kao primadone koje se, karikirano govoreći, uz jutarnju kavu ne žele odreći bombona. Nisam ja doveo Grad u ogroman minus! Naprotiv, ja sam taj koji sve mora dovesti do pozitivne nule kako bismo dalje mogli normalno funkcionirati. Grad račune mora plaćati - ako ne izmirite dug prema obrtniku, ugrožavate ga i možda neće moći isplatiti plaće. Od reintegracije imamo najviše djece u vrtićima i dužni smo redovito kao osnivači ustanova izdvajati novac za njih. Nije lako, ali se, ako smo realni i racionalni, može. Najteže je nama u lokalnoj upravi. Vlada napravi rebalans proračuna, sreže socijalna davanja i kaže: nema novca! Pa neće građani ići u Zagreb već dođu kod gradonačelnika i žale se. Ministri znaju kako ljudi žive, ali očito nemaju rješenje. Bilo bi bolje reći istinu, kakva god ona bila, umjesto smješkati se i najavljivati bolje sutra, a sutra nam bude još gore - komentira Sabo.

Stalne opstrukcije i podmetanja
Posebno je izrazio nezadovoljstvo odnosima u Gradskom vijeću, gdje HDZ i HSP dr. Ante Starčević uz potporu vijećnika SDSS-a imaju većinu. Stoga pri donošenju odluka gotovo redovito dolazi do preglasavanja te je u nekim slučajevima gradonačelnik stavio veto na odluke Vijeća. Sabo kaže kako političkim suparnicima zamjera što su vođeni geslom "nemamo o čemu razgovarati, imamo dovoljno ruku i napravit ćemo što hoćemo". Takvu je politiku nazvao politikom bez razuma.
- Neka predlože bolje, neka predlože bilo što, no mjesecima ne predlažu ništa već samo odbijaju. Iznenađuje me drskost i bezobrazluk onih koji misle da se može zaboraviti kakav su minus ostavili u proračunu pa pukim politikantstvom traže više novca za sport i udruge. Nisam zbog toga sretan, ali i klubovi i udruge moraju ponijeti dio tereta i prihvatiti da ne mogu dobiti više sredstava nego što ih u gradskoj blagajni ima. Ne možemo razvijati profesionalni sport, no razumnim ponašanjem čelnika klubova i udruga i entuzijazmom možemo ostvarivati dobre rezultate - poručio je Sabo.
Također se podsjetio kako je i dok je obnašao dužnost gradskog vijećnika bio spreman pomoći vladajućem HDZ-u u realizaciji kvalitetnih programa, ali su oni to redovito odbijali. Ustvrdio je kako njegovim prethodnicima nije palo na pamet tražiti više za Vukovar, što se, pogotovo prije 10 godina, moglo lakše dobiti, jer ekonomska situacija nije bila teška kao danas. Komentirajući prozivke pojedinaca kako previše kuka i prosi, rekao je da ne prosi već traži za Vukovar ono što zaslužuje i što mu je puno puta obećano.
- Vlada mora shvatiti da joj Vukovar više neće biti samo polazište izborne kampanje već predmet stalne brige. Zaslužujemo biti hrvatski brend, a ne grad simbol. Simboli se drže u ormaru, mi želimo biti grad budućnosti. Nakon mirne reintegracije Vukovarci su se vratili u svoj grad, nije bilo nikakvih incidenata, ljudi zajedno žive i rade i to redovito ističem u razgovorima s veleposlanicima i različitim dužnosnicima - zaključuje vukovarski gradonačelnik.
I još nešto, kaže Sabo, u oklonostima kakve su, Vukovar se ne može razvijati ako u njemu svaki dan bez posla ostane 10 ljudi. Najmanje.

Nezaposlenih je više od tri tisuće evidentiranih
Prema posljednjim informacijama iz Zavoda za zapošljavanje, u Vukovaru ima više od tri tisuće nezaposlenih. Prije 6 mjeseci bilo ih je 2.600, što jasno pokazuje koliko se kriza odrazila i na, ionako krhko, vukovarsko gospodarstvo i poduzetništvo. Sabo kaže kako je realan broj nezaposlenih daleko veći jer mnogi nisu evidentirani u HZZ-u. "Kada bismo preko noći otvorili tri tisuće radnih mjesta, siguran sam da bi se na Zavod za zapošljavanje za nekoliko dana javilo novih tri tisuće građana", kaže Sabo.

Vukovarci oslobođeni grča
Moji su sugrađani godinama živjeli u neprirodnom strahu jer su im lokalni moćnici zamjerali ako s nekim tko je po njima bio nepodoban čak i porazgovaraju na ulici. Kao da su na svakom uglu bili doušnici i gledali tko se s kim susreće. Ljudi su bili u grču, zastrašeni zbog mogućeg gubitka posla ili razmišljali hoće li sutra, ako im zatreba, dobiti pomoć. Toga više nema i mnogi mi kažu kako se više ne plaše da će ih netko nazvati telefonom i pitati s kim sjede i piju kavu. Klizalište u središtu grada postalo je okupljalište ne samo djece već i odraslih. Važno je da ljudi nisu povučeni u osamu, da se ne vežu samo uz srceparajuće serije na TV-u ili računala, nego da iziđu van i druže se.

Dragana KORPOŠ
Izvor: Glas Slavonije


Kulturno Umjetnicki Smjer COUO "Edvard Kardelj"

Kliknite ovdje za obavijest